Društvo

Dejan Vuk Stanković piše novi Zakon o visokom obrazovanju

U Ministarstvu prosvete oformljena je Radna grupa za pripremu novog Zakona o visokom obrazovanju, na čijem je čelu ministar Dejan Vuk Stanković.

Vlada Srbije je 8. maja donela Zaključak kojim se obrazuje Radna grupa za analizu trenutnog stanja finansiranja i preformansi visokog obrazovanja u Republici Srbiji i za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju, objavila je Nova.rs.
U Zaključku, između ostalog, stoji da će na osnovu analize trenutnog stanja finansiranja i preformansi visokog obrazovanja, Radna grupa definisati prioritete i predložiti mere za uspostavljanje racionalno i održivog finansiranja visokog obrazovanja, zasnovanog na kvalitetu i sa fokusom na studente.
Osim ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića, koji je predsednik ove Radne grupe, imenuje se i zamenik dr Bela Balint, ministar nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, kao i 20 članova, među kojima je prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu i prof. Dejan Madić, rektor Univerziteta u Novom sadu.
 
Krajnji rok za izvršenje zadataka iz ovog Zaključka je tri meseca od dana obrazovanja Radne grupe.
Formiranju grupe za izradu Nacrta novog Zakona o visokom obrazovanju prethodi gotovo šest meseci blokada fakulteta svih državnih univerziteta u zemlji, kao i studentskih protesta koji su uzdrmali celu Srbiju, a koji i dalje traju i sve su masovniji.

Studentski zahtevi
Studenti su u blokade ušli sa prvobitna četiri zahteva, a danas ih ima sedam.
 
Četvrti studentski zahtev tiče se upravo izmene Zakona o visokom obrazovanju.
Studenti su tražili bolje uslove studiranja, pre svega veće budžete za državne fakultete i niže školarine.
Njihov zahtev je bio da se povećaju izdavanja iz budžeta za državne visokoškolske ustanove od 20 odsto.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je na konferenciji za novinare krajem februara ove godine izjavila, da će kao prva tačka dnevnog reda na sednici parlamenta biti predlog izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, oko kojeg se Vlada saglasila i sa državnim univerzitetima.
 
Iako će ovaj zakon omogućiti umanjenje školarina, sam proces je, kako je najavila, dugačak i komplikovan.
Prema njenim rečima, predloženim izmenama studentima se trošak školarine umanjuje za 50 odsto, „kao što su i tražili, razlika je samo u tome kako će to biti ispunjeno – a biće direktnom refundacijom iz budžeta“.
Brnabić je objasnila da će studenti uplaćivati fakultetima pun iznos školarine, a fakultet će potom polovinu tog iznosa vratiti državi. Na kraju, država će taj iznos vratiti studentu koji je platio školarinu.
Vlada Srbije je sredinom decembra 2024. donela odluku da se iznos sredstava za materijalne troškove visokoškolskih ustanova utvrđenih zakonom o budžetu za 2025. godinu uveća za 20 odsto u odnosu na iznos sredstava utvrđen budžetom za prethodnu godinu.
 
Tada su studenti naveli da je javnost dovedena u zabludu, da ni taj zahtev nije ispunjen u potpunosti, jer su oni tražili povećanje ukupnog budžeta za visoko obrazovanje, dok su materijalni troškovi, čije je povećanje odobreno, samo jedan deo tog budžeta, podseća portal Nova.rs.