Društvo

Direktorka Evropske kuće istorije: Šokirana sam nasiljem nad studentima u Srbiji

Foto: Boom 93/ilustracija

Foto: Boom 93/ilustracija

Tokom ovonedeljne posete srpskih studentkinja i studenata institucijama Evropske unije, u Briselu je u sredu (14. maj) u Kući evropske istorije održana tribina na kojoj su oni govorili o trenutnoj situaciji u svojoj zemlji, kao i o svojoj, kako je nazivaju, borbi za „bolju i pravedniju Srbiju“. Mladi trkači odgovarali su i na pitanja posetilaca tribine o tome s kakvim se problemima suočavaju i kako dalje nameravaju da se zalažu za ispunjavanje svojih zahteva.

Srpski studenti tom prilikom su prikazali i neke od najbrutalnijih scena napada na demonstrante u blokadama proteklih meseci, poput gaženja studentkinja i studenata automobilima.
 
 Domaćica tribina bila je dr Konstance Icel, direktorka Evropske kuće istorije. Nakon izlaganja studenata, s tom nemačkom istoričarkom umetnosti, koja od 2017. vodi briselski muzej posvećen evropskoj istoriji, Dojče vele razgovarao je o značaju angažmana civilnog društva u evropskim demokratijama.

DW: Gospođo Icel, Vi ste danas ugostili predstavnike studentskog pokreta iz Srbije. Šta znate o njima, odnosno o protestu koji organizuju već pola godine?
 
Konstance Icel: Još sam impresionirana onim što sam čula. Ovi mladi ljudi su me veoma dirnuli, mladi koji su trčali sve do Brisela kako bi se borili za demokratiju, transparentnost, za njihova prava i za slobodu izražavanja mišljenja.
  
Šta su Vam oni rekli o cilju svoje borbe? Za šta se oni tačno bore?
 
Mladi iz Srbije ispričali su nam da se bore za svoju budućnost. A baš u našem muzeju ovde u Briselu mi tematizujemo brojne pokrete mladih ljudi u poslednja dva veka. Radi se o pokretima koji su promenili tok evropske istorije.
 
O kakvim se pokretima radilo?
 
To nisu bili samo studentski pokreti. U načelu se radi o pokretima civilnog društva koji su uticali na razvoj evropske istorije. U muzeju tako prikazujemo i revoluciju iz 1848, borbu za demokratiju i ljudska prava koja se vodila u raznim zemljama, bavimo se i pokretom sufražetkinja, odnosno borbu žena za pravom glasa, i naravno studentski pokret 1968. Posebno važnu ulogu u našem muzeju ima naravno 1989. godina, odnosno mirne revolucije u većini zemalja, s izuzetkom Rumunije.

Više na LINKU.