Ekonomija

Menja se Zakon o zaštiti potrošača, udruženja ukazuju na jedan veliki propust

Foto: S. Lisac/Boom93

Foto: S. Lisac/Boom93

U toku je javna rasprava o Nacrtu zakona o zaštiti potrošača, a udruženja upozoravaju da jedna, naizgled tehnička izmena u članu 4. može drastično da smanji prava građana i da prednost trgovcima i komunalnim preduzećima.

Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine od 4. do 24. avgusta 2025. sprovodi javnu raspravu o Nacrtu zakona o zaštiti potrošača, piše Danas.

Dakle, javna rasprava je u toku, a zakon, kako tvrde iz udruženja za zaštitu potrošača, nije sporan, osim u jednom članu koji menja sve.

Naime, član 4 ovog Nacrta zakona o zaštiti potrošača je promenjen u odnosu na aktuelni Zakon, tako da potencijalno može na više načina da ugrozi ili smanji prava potrošača.

Dejan Gavrilović iz Udruženja za zaštitu potrošača Efektiva za Danas objašnjava da je dosadašnji član 4. glasio da se Zakon primenjuje uvek, osim ako neki drugi propis ne obezbeđuje viši nivo zaštite potrošača, dok bi po novom zakonu to bilo – osim u slučaju postojanja nekog drugog propisa.

„Ovaj zakon ima dosta izmena koje, kad se pogledaju, deluju kao da će doneti nove zaštite za potrošače i to je tačno. Međutim, sve drugo nema toliko smisla ako prođe izmena člana 4. Zakona o zaštiti potrošača“, upozorava on.

Gavrilović na primeru objašnjava kako je to do sada izgledalo.

„Ukoliko Zakon o zaštiti potrošača kaže da je rok za nešto 15 dana, a neki drugi propis kaže da je rok 10, onda se primenjuje taj drugi propis. Dakle, svaki propis koji daje veći stepen zaštite od Zakona o zaštiti potrošača se primenuje u odnosu na taj zakon“, navodi on.

Međutim, to se sada menja.

„Oni sada brišu taj deo rečenice, pa kažu da se primenjuje Zakon o zaštiti potrošača, osim ako ne postoji neki drugi propis, onda se primenjuje taj drugi propis. To znači da  drugim propisom ne mora da se obezbedi veća zaštita za potrošača, već može da se obezbedi veća zaštita za trgovca. To potencijalno donosi veliki broj problema“, poručuje Gavrilović.

Naš sagovornik navodi još neke primere kako bi novi zakon mogao da izgleda u praksi.

„Ako Zakon o zaštiti potrošača kaže da je rok za odgovor na reklamaciju osam dana, ali jedinica lokalne samouprave svojim propisom kaže da će njihova komunalna preduzeća da odgovore u roku od 60 dana, primenjivaće se njihov propis. Takođe, ako Zakon kaže da kod povećanja cena potrošač ima pravo da raskine ugovor, oni mogu da donesu odluku i kažu – kad naša toplana poveća cenu, potrošač nema pravo na raskid ugovora. I to bi se primenjivalo“, ukazuje on.

Ova izmena zakona, prema njegovim rečima, najviše pogoduje komunalnim preduzećima kao što su EPS, EDS, Toplane, Parking servis, Gradska čistoća…

„Za komunalna preduzeća propise mogu da donose i lokalne samouprave, zato će tu biti najveći problem. Naša pretpostavka je da se ovo radilo najviše da bi se zaštitili EPS i EDS zbog svega što se dešavalo mesecima unazad, kada su tražili da se struja očitava na tri meseca, samoočitavanje i slično“, smatra Gavrilović.

Kako dodaje, ovo je moglo jednostavnije da se uradi, izmenom člana 90. Zakona o zaštiti potrošača.

„Da se to odnosi samo na usluge od opšteg ekonomskog interesa, a ne da se na ovaj način praktično poništava Zakon o zaštiti potrošača, otvarajući put da svi drugi trgovci i pružaoci usluga, kroz izmene ili donošenje novih propisa, mogu da kreiraju svoju poslovnu klimu kako njima odgovara“, kaže on.

Više pročitajte na LINKU.