Društvo
Šta odluka EU o projektu Jadar znači za građane, a šta za vlast Srbije?
Foto: N1/Printscreen
Evropska komisija svrstala je projekat Jadar kompanije Rio Tinto u Srbiji na listu strateških projekata u državama van Evropske unije.
Iako ovo ne znači odobravanje projekta, jer o tome treba da odluči država Srbija, stručnjaci smatraju da će ova odluka EK služiti kao glavni argument pobornika projekta Jadar, te da će se pritisci za njegovo odobravanje i realizaciju povećavati.
Advokat Sreten Đorđević, specijalista u oblasti prava zaštite životne sredine, upitan šta ova odluka znači za građane Srbije, kaže - ništa.
"Građani neće dozvoliti realizaciju ovog projekta. S druge strane, za građane EU to znači da će finansirati projekat od kog na kraju neće biti ništa. I treće, za banke koje bi davale kredite, znači da će plasirati sredstva u jedan neobezbeđen projekat", kaže Đorđević.
Ipak, ova odluka EK, smatra sagovornik Nove ekonomije, biće značajna za vlast.
"Ovo će biti dodatni teret za vlast, jer će se desiti novi talas protesta protiv rudarenja. Drugo, ova odluka će im sada koristiti da objasne svojim biračima da imaju podršku EU, što sada i imaju, ali samo iz isplativih interesa Evrope. Vlastima je ostalo samo jedno, da upotrebe vojsku i policiju u masovnom obimu kako bi sprečili građane da fizički onemoguće realizaciju projekta. Ja se, naravno, nadam da se to neće desiti, ali je to, u slučaju Rio Tinta, već viđen scenario", kaže Đorđević i podseća na slučaj Papua Nove Gvineje.
U ovoj državi je, naime, izbio građanski rat, koji je trajao čitavu deceniju. Sve je počelo sedamdsedetih godina prošlog veka, kada je Rio Tinto preko svoje podružnice Bugenvil Koper Limited otvorio rudnik bakra i zlata na ostrvu Bugenvil. Životna sredina je uništena toliko da ni do danas nije uspela da se oporavi. Revolucionarna vojska Bugenvila je 1988. godine započela napade na rudnik, zahtevajući njegovo zatvaranje. Vlada je odgovorila slanjem vojske da uguši pobunu, što je rezultiralo desetogodišnjim građanskim ratom u kom je, prema procenama, poginulo između 15.000 i 20.000 ljudi.
Ne znači da je projekat odobren
Ipak, programski direktor Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) Mirko Popović kaže za Novu ekonomiju da ova odluka EK ne znači odobrenje projekta.
"Ovo znači da je EK prepoznala ovaj projekat kao važan, ali ne znači odobravanje projekta", kaže Popović.
To je, naime, zadatak države, kroz odgovarajuću zakonsku proceduru. U toj proceduri, mi smo trenutno "zaglavljeni", smatra sagovornik Nove ekonomije.
Sagovornik Nove ekonomije ističe da je zabrinjavajuće to što javnost nije imala uvid u dokumentaciju koju je Rio Tinto podneo Evropskoj komisiji.
Novi zakon sužava prostor za javnu raspravu
Otkako je u julu 2024. godine potpisan Memorandum o održivim sirovinama, neke stvari su se promenile, podseća Popović.
"Pre svega, promenio se Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu, koji nije usaglašen sa EU po važnim pitanjima, posebno o tome da li se mišljenje javnosti mora uzeti u obzir. Sužava se prostor za javnu raspravu. Ključno je to da je EK donela odluku na osnovu informacija koje ima, mada mi ne znamo kakve su one, ali u ovom društvenom kontekstu, kada imamo nasilje nad aktivistima, parlament koji je ukinut i slično, projekat Jadar je opasan po zdravlje, imovinu, ljudska prava", kaže Popović.
S druge strane, ovakva odluka EK služiće kao argument onima koji podržavaju projekat, smatra on.
"Donosioci odluka u ovoj državi, prvenstveno predsednik Aleksandar Vučić i nekadašnja premijerka, sadašnja predsednica Skupštine Ana Brnabić, ophodili su se kao putujući trgovci Rio Tinta, a ne kao funkcioneri. Vlast ne uvažava argumente druge strane. EK možda jeste prepoznala ovaj projekat, što može da olakša podizanje kredita za njegovu realizaciju, ali istraživanja pokazuju da ja veći deo javnosti protiv rudarenja litijuma, a to se mora uzeti u obzir", zaključuje Popović.