Društvo

Da li ste osetili poboljšanje standarda? Evo šta kaže izveštaj "Sistem protiv siromašnih"

FOTO: Ilustracija/Pixabay

FOTO: Ilustracija/Pixabay

Građani Srbije proteklih godinu dana nisu imali priliku da osete poboljšanje životnog standarda, a u pogledu radnih prava i socijalne zaštite nejednakosti su produbljene.

To pokazuje godišnji izveštaj Inicijative A11 pod nazivom "Sistem protiv siromašnih".
 
Inicijativa A11 ukazuje na tendenciju negiranja lošeg materijalnog stanja u kom se nalazi sve više građana Srbije, a kao odgovorne za to loše stanje i za sve dublju marginalizaciju onih koji su već siromašni vidi donosioce odluka i vlast koja ne samo da ne unapređuje stanje sistemskim državnim merama, već ga i narušava produbljivanjem krize u pojedinim oblastima.
 
U izveštaju koji se bavi stanjem ekonomskih i socijalnih prava u Srbiji u protekloj godini, Inicijativa A 11 naglašava nedostatak volje da se uspostavi sistem zasnovan na poštovanju zakona i međunarodnih standarda u toj oblasti i navodi primere odluka koje štete položaju najranjivijih.
Milijana Trifković iz Inicijative A11 ukazala je da je iznos novčane socijalne pomoći i dalje nedovoljan da omogući egzistencijalni minimum i on od 1. aprila ove godine iznosi 12.181 dinara.
 
Potrošačka korpa je premašila 54.000 dinara, što je drastičan jaz koji ne dozoljava izlazak iz kruga siromaštva, ali je i do nje teško da se dođe, rekla je ona.

Prema njenim rečima, od početka primene štetnog Zakona o socijalnoj karti od marta 2022. godine oko 60.000 građana ostalo je bez novčane socijalne pomoći, što je gotovo svaki treći korisnik u sistemu, a greške u sistemu su najčešći razlog.
 
Inicijativa upozorava da socijalna karta nije olakšala pristup pomoći za one koji su najugroženiji, već je učinila upravo suprotno i da je važno razbiti mit koji o tome nosioci vlasti plasiraju.
 
Danilo Ćurčić iz Inicijative A11 govorio je o stambenom zbrinjavanju građana i istakao da se godinama to u Srbiji ne rešava, a sedam godina je prošlo od usvajanja Zakona o stanovanju.
 
"Građevinska industrija nikad nije bila jača, ali je sve manje ljudi u Srbiji koji mogu da reše stambeno pitanje kupoprodajom, dok fondovi javno-stambenog i programi potpomognutog ili neprofitnog stanovanja ne postoje", rekao je on i napomenuo da su sve češće u toj potrebi ne samo socijalne kategorije stanovništva, već i građani Srbije sa prosečnom platom.
 
Ukazao je da u Beogradu proteklih 10 godina javnim novcem iz budžeta nije izgrađena nijedna stambena jedinica socijalnog stanovanja, dodavši da "političko potkupljivanje" mladih kroz jeftine stanove predviđene posebnim zakonom za rešavanje stambenog pitanja mladih pokazuje odsustvo strategije države u rešavanju potreba građana.
 
Ćurčić je ukazao na to da je veliki novac država uložila u izgradnju stanova za zbrinjavanje pripadnika snaga bezbednosti, oko 7.000 stanova, a da se veliki broj njih ne koristi, već izdaje u zakup, navodeći da nema informacije da je nekom zbog toga oduzet taj državni stan.