BBC News

Jedan od poslednjih živih osuđenika iz Alkatraza o Trampovom planu da ponovo otvori zatvor

Čarli Hopkins

Čarli Hopkins

Čarli Hopkins je bio zatvoren u Alkatrazu 1950-ih, gde je proveo tri „usamljene" godine.

Čarli Hopkins
Daniel A. Edwards
Hopkins se vratio u rodnu državu Floridu nakon što je pušten na slobodu 1963. godine

Kad god Čarli Hopkins razmišlja o trogodišnjem periodu koji je proveo u jednom od najslavnijih američkih zatvora, uglavnom se najviše seća „mrtvačke tišine".

Hopkins je poslat u Alkatraz 1955. godine, ozloglašeni slavni zatvor na izolovanom ostrvu uz obalu San Franciska, pošto je pravio probleme u drugim zatvorima u kojima je služio 17-godišnju kaznu za otmice i pljačke.

Dok je noću tonuo u san u ćeliji na zabitom ostrvu, ispričao je on, jedini zvuk koji je mogao da čuje bila je sirena prolazećih brodova.

„To je samotni zvuk.

„Podseća vas na onu pesmu Henka Vilijamsa 'toliko sam usamljen da mi se plače'"", kaže Hopkins.

Sada ima 93 godine i živi na Floridi, a Nacionalni arhiv San Franciska ga je obavestio da je verovatno poslednji preživeli bivši zatvorenik iz Alkatraza.

BBC nije uspeo to nezavisno da potvrdi.

U intervjuu za BBC , Hopkins je opisao život u Alkatrazu, koji je činio osnovu za film Stena iz 1996. godine, gde se sprijateljio sa gangsterima i jednom pomogao u planovima za neuspešno bekstvo.

Iako je zatvor zatvoren pre više decenija, američki predsednik Donald Tramp nedavno je najavio da želi ponovo da ga otvori kao federalni zatvor.

Kad je Hopkins bio prebačen u ovaj zatvor maksimalne bezbednosti 1955. godine, iz ustanove u Atlanti, seća se da je bio čist, ali ogoljen.

I bilo je vrlo malo stvari čime može da se zaokupi pažnja - u to vreme nije bilo radija i bilo je vrlo malo knjiga, rekao je on.

„Niste imali šta da radite.

„Mogli ste da se šetkate tamo-'vamo u ćeliji ili da radite sklekove", kaže on.

Hopkins je delimično ubijao vreme čišćenjem Alkatraza, metući podove i glancajući ih „dok se nisu sijali", kaže on.

Poslat je 1952. godine u zatvor u Džeksonvilu, na Floridi, zbog uloge u nizu pljački i otmica.

Bio je deo grupe koja je uzimala taoce da bi se probila kroz blokade puta i krala kola, rekao je on.

Čarli Hopkins
National Archives
Čarli Hopkins je proveo tri godine u zatvoru u Alkatrazu zato što je pravio probleme u drugim ustanovama

U Alkatrazu, Hopkins je imao neke ozloglašene komšije.

U ustanovi su bili smešteni brojni nasilni kriminalci tokom njenog tridesetogodišnjeg postojanja: Al Kapone, Robert Straud, ubica poznat kao „Ptičar iz Alkatraza" i kriminalni bos Džejms „Vajti" Baldžer, što je bila tema gomile filmova i televizijskih serija.

Ostrvo od 22 jutra, dva kilometra od San Franciska i okruženo ledenom vodom sa jakim morskim strujama, Alkatraz je prvobitno bio utvrđenje za pomorsku odbranu.

Rekonstruisan je početkom 20. veka kao vojni zatvor.

Američko Ministarstvo pravde ga je preuzelo 1930-ih, pretvorivši ustanovu u federalni zatvor da bi se izborilo sa velikim brojem pripadnika organizovanog kriminala u to vreme.

Čak i u zatvoru maksimalne bezbednosti, Hopkins je rekao da je i dalje upadao u nevolje i proveo je mnoge dane u „D krilu" ove ustanove - samicama u kojima su držani zatvorenici koji su se neprimereno ponašali i retko bili puštani iz ćelija.

Njegov najduži boravak tamo trajao je šest meseci.

U samicu su ga poslali pošto je pokušao da pomogne nekolicini drugih zatvorenika, među njima ozloglašenom pljačkašu banaka Forestu Takeru, da pobegnu iz Alaktraza.

Pomogao je da se ukradu sečiva testere za metal iz zatvorske radionice kako bi se presekle zatvorske rešetke u podrumskoj kuhinji.

Taj plan nije uspeo.

Čuvari su pronašli sečiva testere za metal u ćelijama drugih zatvorenika, ispričao je Hopkins.

„Nekoliko dana pošto su njih zatvorili, zatvorili su i mene", rekao je on.

Ali to nije zaustavilo jednog zatvorenika.

Kad je Taker 1965. godine odveden u bolnicu na operaciju bubrega, izbo se olovkom po članku da bi čuvari morali da mu skinu lance sa nogu, ispričao je Taker za Njujorker.

A onda, dok su ga vodili na snimanje rendgenom, savladao je bolničare i pobegao, rekao je.

Uhvaćenje u bolničkoj odori u kukuruznom polju nekoliko sati kasnije.

Kako je tokom godina sve više zatvorenika pokušavalo da pobegne iz Alkatraza, zvaničnici su pooštrili bezbednosne mere, rekao je Hopkins.

„Kad sam otišao odatle 1958. godine, bezbednost je bila toliko stroga da niste mogli da dišete", rekao je on.

Kad se sve sabere i oduzme, tokom godina bilo je 14 zasebnih pokušaja bekstva u kojima je učestvovalo 36 zatvorenika, prema Službi za nacionalne parkove.

U jednom od najčuvenijih pokušaja bekstva učestvovali su Frenk Moris i braća Klarens i Džon Anglin, koji su pobegli u junu 1962. godine, tako što su ostavili biste sopstvenih glava napravljenih od novinske hartije u krevetima i izbili napolje kroz ventilaciona okna.

Oni nikad nisu pronađeni, ali je Federalni istražni biro (FBI) zaključio da su se udavili u hladnim vodama koje okružuju ostrvo.

Godinu dana kasnije, zatvor je prestao sa radom pošto je vlada zaključila da bi bilo isplativije izgraditi nove zatvore nego održavati zabitu ostrvsku ustanovu u funkciji.

Danas je on javni muzej kog posećuju milioni turista godišnje.

Zarađuje oko 60 miliona dolara godišnje koji odlaze partnerima parka.

Zgrada je u ruševnom stanju, svaka ćelija ima zidove sa kojih se guli farba, zarđale cevi i raspale toalete.

Izgradnja glavne zatvorske ustanove započela je 1907. godine, a više od jednog veka izloženosti surovim vremenskim uslovima praktično je učinila mesto nenastanjivim.

Tramp je, međutim, nedavno izjavio da želi da njegova vlada ponovo otvori i proširi ostrvski zatvor za „najsvirepije i najnasilnije prestupnike" u zemlji.

Turistička grupa u poseti Alkatrazu
BBC
Turistička grupa u poseti Alkatrazu

Alkatraz „predstavlja nešto veoma snažno, veoma moćno" - red i zakon, rekao je Tramp.

Ali stručnjaci i istoričari kažu da je Trampov predlog da se obnovi zatvor neodrživ, jer bi koštalo milijarde dolara da se renovira i osavremeni u skladu sa drugim federalnim ustanovama.

Hopkins je saglasan.

„Bilo bi vrlo skupo. U ono vreme se kanalizacioni sistem izlivao u okean.

„Morali bi da smisle neki drugi način kako to da reše", dodao je.

Hopkins je otišao iz Alkatraza pet godina pre nego što je zauvek zatvoren.

Bio je prebačen u Springfild u Misuriju i dobio je psihijatrijske lekove koji su popravili njegovo ponašanje i pomogli mu da izleči psihološke probleme, rekao je on.

Ali ovaj vatreni Trampov sledbenik smatra neozbiljnim predsednikov predlog.

„On ne želi stvarno da otvori to mesto", kaže Hopkins.

Dodaje da je Tramp pokušao da „iznese argumente u javnosti" o kažnjavanju kriminalaca i onih koji ulaze u SAD ilegalno.

Hopkins je pušten na slobodu 1963. godine i prvo je radio na odmaralištu za kamiondžije, pre nego što se prihvatio i drugih poslova.

Vratio se u rodnu državu Floridu, gde sada ima ćerku i unuka.

Posle nekoliko godina razmišljanja o vlastitim zločinima i životu u Alkatrazu, napisao je memoare na 1.000 strana, a skoro polovina te knjige bavi se njegovim neuravnoteženim ponašanjem, ispričao je.

„Ne biste poverovali na kakve sam im sve načine zadavao glavobolju dok sam bio tamo.

„Uviđam sada, kad se osvrnem, da sam imao problema", kaže on.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]