BBC News
Si Đinping pokazuje da želi da bude u Putinovoj blizini, ali ne previše
A close up photo shows Xi Jinping looking directly at the camera with a bokeh background in Moscow on 8 May.
Odnos između Kine i Rusije više nije ravnopravan, piše BBC dopisnica iz Kine Laura Biker.
Kineski predsednik Si Đinping i njegov ruski kolega Vladimir Putin deluju kao da su najbolji prijatelji.
Si Đinping je zauzeo mesto sa Putinove desne strane, poziciju čvrstog saveznika, dok su njihovi vojnici zajedno marširali Crvenim trgom u Moskvi na paradi povodom 80 godina od dana pobede nad nacizmom u Drugom svetskom ratu.
Nekoliko sati ranije, vezu dve zemlje je opisao kao „neraskidivu" i dodao da prijateljstvo Rusije i Kine treba da bude „čelično".
Ovo je Si Đinpingova 11. poseta Rusiji otkako je postao predsednik 2013. godine, a dvojica lidera sastala su se više od 40 puta.
- Dan pobede u Moskvi: Uz Putina Si Đinping, Vučić, Dodik i Fico
- Putin i Si Đinping više nisu ravnopravni partneri
- Vučić u Moskvi, evroposlanici traže da Evropska komisija reaguje
Putin je već najavio da planira da poseti Kinu na jesen, a dvojica predsednika su se u prošlosti i javno zagrlila.
Međutim, ovaj odnos je više od toga kako na prvi pogled izgleda.
„Vidimo dosta komunikacije dvojice muškaraca i patriotskih prikaza zajedništva", rekao je Matje Buleg iz Centra za analizu evropske politike.
„Oni mogu da budu prijatelji ili sarađuju, a zatim se raziđu, i zapravo budu konkurenti u određenim aspektima njihovog odnosa.
„Oduševljeni smo simbolikom. Mnogo je performativnog kod ovog odnosa, ali zanimljivo je sagledati pravu suštinu."
U stvari, predsednik Si Đinping hoda po veoma tankoj liniji.
Rusija je važan partner za Kinu, ali invazija na Ukrajinu učinila ga je međunarodnim izgnanikom u zapadnom delu sveta.
Peking mora da bude oprezan da njegovo prijateljstvo sa Moskvom ne izoluje druge potencijalne partnere, posebno zato što vodi ekonomski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Kina se već nekoliko meseci udvara Evropi i pojačala je kampanju pošto je Donald Tramp postao predsednik SAD.
Peking je želeo da se predstavi kao stabilan alternativni globalni partner, za razliku od nepredvidive Bele kuće u Vašingtonu.
Bilo je nekih znakova ranije ove nedelje da ti diplomatski angažmani funkcionišu.
Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, i Antonio Košta, predsednik Evropskog saveta, razmenili su 6. maja poruke sa predsednikom Sijem i kineskim premijerom Lijem Ćangom povodom proslave 50. godišnjice bilateralnih odnosa.
Kamen spoticanja svakog potencijalnog partnerstva bio je bliski odnos Pekinga sa Moskvom i njegova ekonomska podrška Rusiji.
Kina nije osudila „starog prijatelja" za invaziju na Ukrajinu i umesto toga poziva na okončanje „krize".
Ako zaliči da predsednik Si Đinping stoji preblizu Putinu, to bi moglo da izazove smetnje na vezi sa Evropom u vreme kada ona traži prijateljstvo.
- Šta je BRIKS o kome se priča i u Srbiji
- Koji su ciljevi BRIKS-a
- Zemlje BRIKS-a, novi svetski poredak i senka nad Rusijom zbog optužbi za ratne zločine
Poruka Trampu
Kineski lider ima još jednu ključnu poruku koju želi da pošalje.
Trampovi početni pokušaji da okonča rat u Ukrajini naveli su ga da naglasi njegov bliski odnos sa Putinom.
Zbog toga su se analitičari zapitali da li Vašington pokušava da zavadi Moskvu i Peking.
Si Đinping želi da Trampu jasno stavi do znanja da to nije moguće.
„Zajedno moramo da osujetimo sve planove koji teže da poremete ili potkopaju naše veze prijateljstva i poverenje", napisao je Si Đinping u potpisanom članku za ruske medije.
Ruski i kineski lideri su takođe opisali Trampove planove za protivraketni štit „Zlatna kupola" nad Sjedinjenim Državama kao „duboko destabilizujuće" i tvrdili da bi to dovelo do naroužavanja u svemiru.
Obojica žele da predstave vlastitu viziju svetskog poretka kao alternativu onome što smatraju hegemonijom SAD.
Ali Si Đinping je svestan da, iako je Kina supersila, moć Rusije je sada ograničena.
Ovo više nije partnerstvo jednakih.
Rat u Ukrajini je iscrpeo njen arsenal i vojsku.
Zapadne sankcije su doprinele da Moskva bude ekonomski zavisnija od Pekinga.
One su ozbiljno oslabile Kremlj na svetskoj sceni.
„Rusiji je Kina potrebna mnogo više nego obrnuto", rekao je Buleg.
Moskva će morati da se „pomiri sa tim", dodao je.
Putin možda vidi istočnog prijatelja kao oslonac dok gledaju kako tenkovi prolaze preko Crvenog trga u Moskvi.
Mogu i da se udruže kada budu potrebni jedni drugima.
Međutim, iza smelih izjava, osmeha, rukovanja i povremenog zagrljaja, postoje potencijalni izvori nesloge i disharmonije koji bi mogli da se pojave u narednim godinama.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Kim Džong Un je saveznik Kine, ali je postao „drug iz pakla“
- Ujedinjeni front: Kinesko „magično oružje" u središtu špijunske kontroverze
- Šta su dogovorili Putin i Si Đinping posle Trampove inauguracije
- Pet aduta Kine u trgovinskom ratu sa Amerikom
- Nije samo Dipsik - desetogodišnji kineski visokotehnološki plan počeo je da se isplaćuje
- Kakva je uloga Kine i Rusije u ratu Izraela i palestinskog Hamasa